Zijevanje - prirodni fenomen koji može liječiti bolesti?

Možda upravo sada zijevate dok čitate ovo?
Jer, zijevanje je zarazno i sama pomisao na njega može vas potaknuti da otvorite usta.
Zijevanje je nesvjesni refleks koji se prvenstveno javlja kada nema dovoljno kisika u našem tijelu.
Ako osjećate dosadu ili umor, vaše će se disanje usporiti i to će uzrokovati nedostatak kisika.
Tada počinjete zijevati kako biste udahnuli više zraka i nadoknadili kisik.
Smatra se da zijevanje pomaže i hlađenju mozga, kako bi se izbjeglo njegovo pregrijavanje.
Zato ljudi češće i više zijevaju ljeti, a manje tijekom zime.

Fenomen koji prelazi s osobe na osobu

Zijevanjem se poboljšava protok krvi, ubrzava rad srca i aktivira rad mišića na području licu.
Aktivira se kada tijelu nedostaje kisika, a glavna zadaća mu je hlađenje mozga.
No postavlja se pitanje zašto zijevamo kada vidimo nekoga drugoga da zijeva?
Takvo prijelazno zijevanje javlja se već kod same pomisli o njemu – čim čujemo da netko govori o zijevanju.
Fenomen zaraznog zijevanja nije karakterističan samo za ljude. To je pojava koji se manifestira i kod mnogih životinjskih vrsta.
Puno je različitih teorija o tome zašto je ovaj proces prijelazan.
Znanstvenici smatraju da je u najvećoj mjeri riječ o empatiji (prenošenju ili imitiranju osjećaja koje vidimo), dok drugi misle da je uzrok neka vrsta neurološkog podražaja koji izaziva lančanu reakciju.
Vjeruje se da svi kralježnjaci zijevaju.
Pingvini to rade u okviru svog rituala parenja, zmije kako bi poravnale čeljusti nakon jela, a zamorci da bi pokazali bijes.
Bebe u maternici mogu zijevati već u drugom tromjesečju trudnoće.

Znanstvenici u zijevanju vide lijek

Znanstvenici odavno proučavaju što se točno događa u našim mozgovima za vrijeme zijevanja i koji je okidač tog procesa.
Skupina naučnika sa Sveučilišta u Nottinghamu otkrila je da proces zijevanja započinje u dijelu mozga koji je odgovoran za motoričke funkcije.
Taj isti primarni motorički korteks (kora mozga) odgovoran je i za bolesti ili stanja poput Touretteovog sindroma, epilepsije i autizma.
Stoga stručnjaci smatraju da bi bolje shvaćanje zijevanja moglo pomoći i u liječenju određenih bolesti.
Kako bi testirali što se točno događa u mozgu za vrijeme zijevanja, znanstvenici su proveli istraživanje na 36 dobrovoljaca.
U studiji koju je objavio magazin Current Biology, stručnjaci su pratili reakcije ispitanika dok su oni promatrali druge kako zijevaju.
Dio dobrovoljaca bio je zamoljen da se suzdrži od potrebe za zijevanjem, dok je drugom dijelu to bilo dopušteno.
Pokazala se da je želja za zijevanjem ovisila je o tome koliko je čiji primarni motorički korteks bio angažiran.
Drugim riječima, ovisilo je o njegovoj “razdražljivosti”, kako su to znanstvenici nazvali.
Metodom vanjske magnetske stimulacije (TSM), za vrijeme ispitivanja, bilo je moguće povećati “uzbuđenje” motornog korteksa ispitanika, a tako i njihovu potrebu za zijevanjem.
Georgina Jackson, profesorica kognitivne neuropsihologije smatra da ta otkrića mogu imati široku primjenu.
"Kada bismo kod Touretteovog sindroma mogli smanjiti razdražljivost, smanjili bismo i učestalost glasovnih tikova, odnosno nesvjesnog djelovanja.
To je ono na čemu trenutno radimo.
Smatramo da bi ova metoda mogla biti od velike koristi u tome da se stvore novi procesi i sinapse u mozgu koje bi uravnotežile njegove funkcije."
izvor:http://alternativa-za-vas.com